Prvi ples na svijetu nastao je na Vučedolu!
Zvuči ovo kao previše smjela teza, uostalom, prevladava mišljenje da čovjek pleše otkako za sebe zna, što potvrđuju i drevni crteži u špiljama. Primjerice, na Borneu je pronađen crtež koji prikazuje plesač(ic)e, a datira oko 13,600 godina prije Krista.
S druge strane, Vučedolska kultura seže u treće tisućljeće prije Krista. Kako je onda moguće da je ples ‘izumljen’ upravo na području Srijema?
“I majmuni plešu, jel’ tako? Mašu rukama. I paun širi rep. Je li to ples? Ovdje govorimo o plesu kao kulturnoj kategoriji, plesu koji ima svoju vrijednost, svoje značenje“, pojasnio nam je svoju tezu Stevan Ristić, po vokaciji komunikolog, koreograf i glazbenik, voditelj projekta nazvanog “Vučedolski arhaični ples – najstariji oblik plesa” (VAP-NOP)!
Ristić ima razloge za vjerovati da je ples kao kulturna kategorija nastao baš na Vučedolu. Prastanovnici ovog prostora bili su vrlo napredni, prije 5.000 godina svakako najnaprednija civilizacija u Europi.
“Na Vučedolu su pronađeni prvi tragovi ukrašavanja odjeće i obuće, proizvedena je prva bronca, prva serijska proizvodnja metala, prve gajde…. znači tu se radi o jednom civilizacijskom skoku” , naglašava Ristić.
To što su Vučedolci napravili civilizacijski skok, naravno, ne znači automatski i da su prvi počeli osmišljavati plesove. No, Ristić nam je objasnio kako je došao do ove teorije.
“Prvi pisani trag o plesu napisao je Herodot koji spominje ‘Ples jarebice’ koji su sljedbenici Hefesta, boga metalurgije, plesali kad bi dolazili u njegov hram na hodčašće, i to cijelim putem sve od luke Pirej do brda Agora u Ateni gdje je bio njegov hram.”
Ako se vremenski vratimo unazad, postoji vrlo velika vjerojatnost da je mit o Hefestu nastao na Vučedolu i da su ga stari Grci zapravo preuzeli.
“Saznao sam to kroz razgovor s profesorom Durmanom, našim najvećim autoritetom za Vučedol. Dakle, u Vučedolu imate početke metalurgije, imate simbol ‘jarebice’, a Vučedol je prožet simbolom broja šest. Zašto je to bitno? Zato što je broj šest Hefestova kuća, sazviježe Plejade. I pazite sad, imate mit o Hefestu kojemu je Zeus dao svoju kćer Afroditu (rimski Veneru) za suprugu. Prema mitu, Hefest je saznao da ga Afrodita vara s Aresom (rimskim Marsom) i zato je od bronce ispleo nevidljivu mrežu kojom ih je prekrio kad ih je uhvatio u prevari. Pozvao je sve bogove da im sude, ali Zeus se tada ponio ljudski, a ne božanski. Nije sproveo pravdu, već je kaznio Hefesta zato što mu je osramotio kćer i poslao ga u izgnanstvo na otok Lezbos. Taj događaj – da se Mars i Venera spoje i uđu u sazviježde Plejade – događa se svake 4.972 godine. Zadnji put je bio preklani, što bi značilo da bi prethodni datirao baš u doba Vučedola. I time također dokazujem da je prvi ples nastao baš u to vrijeme”, ispričao nam je Ristić.
No, da ne mislite da je Ristić neki zaljubljenik koji iznosi ‘lude teorije’, ovaj Vukovarac član je Međunarodnog plesnog vijeća(CID), krovne svjetske organizacije za ples koja je službeni partner UNESCO-a. Upravo je na poziv predsjednika CID-a, povijesničara plesa Alkisa Raftisa održao predavanje na kongresu u Grčkoj.
“Održao sam predavanje pred prepunim auditorijem, bio je prisutan i gospodin Raftis. Reakcije su bile odlične, jedna kolegica mi je poslije predavanja prišla i rekla: ‘Znate li što se upravo učinili? Nitko od teoretičara plesa nije išao više od 500-600 godina prije Krista, vi ste otišli tri milenija‘”, ispričao nam je.
Sad, postoji i mogućnost da je na Vučedolu nastala i prva glazba, ali o tome nekom drugom prilikom.
“Pitanje je li glazba stvorila ples ili ples glazbu. Ako se dokaže da je ples glazbu, a ne obrnuto – u svijetu imate puno plesova koji ne prate glazbu, na kraju krajeva i naše ‘gluho kolo’ – a kako su u Vučedolu pronađene prve gajde nije isključivo da se i to dogodilo”, poručio je Ristić.